Pravoslavni vernici koji poštuju julijanski kalendar, Badnje veče proslavljaju 6. januara, dok 7. januara obeležavaju Božić. Običaji koji se vezuju za najradosniji hrišćanski praznik, Hristovo rođenje, menjali su se godinama, a mnogi od njih, danas su prilagođeni savremenom načinu života, što iziskuje dosta promena.
Božić se slavi kao uspomena na dan rođenja Isusa Hrista, Sina Božijeg. Praznik dece i detinjstva, praznik roditeljstva kod pravoslavaca, a posebno Srba, ukrasio je ovaj praznik najlepšim verskim običajima i obredima koji, iako su menjani, i dalje slave život i rođenje.
Božić asocira na porodicu i slavlje u krugu najmilijih. Prvi dan Božića je dan radosti rađanja, dok se drugi dan provodi u svečanom, tihom domaćem raspoloženju, a u crkvama služi Liturgija zahvalnosti Bogorodici. Na mnogim mestima širom Srbije, ispred crkava nakon liturgije vernici pale vatru i badnjake.
Drugog dana Božića vernici obeležavaju Sabor Presvete Bogorodice, a treći dan je posvećen Svetom prvomučeničku i arhiđakonu Stefanu.
Neki od običaja koji važe još od davnina, vezuju se za pravila kojih se mnoge porodice i danas drže.
Prvog dana Božića se ne ide u goste, ali je izuzetak Položajnik prvi i jedini gost u kući, koji bi trebalo da donese sreću, napredak, radost i ljubav. Upravo iz tog razloga, porodice biraju da neko od najmilijih i najdražih ljude bude prvi gost u njihovom domu.
Na Božić ljudi umesto uobičajneog pozdrava, jedni druge pozdravljaju sa “Hrstos se rodi” i “Vaistinu se rodi”, a nijedan praznik nema više narodnih običaja koji su se održali do danas.
Govoreći o običajima oni se razlikuju na teritoriji Srbije u zavisnosti od kraja, ali su najzastupljeniji polaganje badnjaka, zastiranje domova slamom, kvocaje i pijukanje, mešenje česnice i dolazak položajnika.
Badnjak je obično mlado, hrastovo ili cerovo drvo, koje se na Badnji dan ujutro rano seče i donosi pred kuću. U gradskim sredinama Badnjak se kupuje u crkvi. Uveče, uoči Božića, badnjak se zajedno sa slamom i pečenicom unosi u kuću. Za seču Badnjaka vezuju se različiti običaji. Najčešće domaćin kuće i muški deo porodice, odlazi u šumu. Sa sobom ponesu rakiju ili vino, pogaču i so. Nakon seče badnjaka, sledi i čestitanje.
Slama
Slama simbolizuje slamu iz pećine u kojoj se Hrist rodio,a ona se u domove unosi odmah nakon badnjaka. Domaćica u slamu pod stolom, gde se večera, stavlja razne slatkiše, koje deca traže i pijuču kao pilići.
Večera
Nakon što se u kuću unesu badnjak i slama, ukućani jedni drugima čestitaju praznik, pročitaju molitve, nakon čega obeduju u miru.
Božić
Nakon Badnje večeri, prvi dan Božića obećežava se uz zvuke vatrometa, pušaka i zvona na crkvama koja simbolizuju dolazak najradosnijeg hrišćanskog praznika. Domaćin i svi ukućani oblače najsvečanije odelo, i odlaze u crkvu na jutrenje i Božićnu liturgiju.
Česnica
Onaj ko dobije deo česnice u kojoj je novčić, po narodnom verovanju, biće srećan cele godine. Kada se završi lomljenje česnice, ukućani jedni drugima čestitaju praznik i sedaju za trpezu.
Autor: