Danas je u Beogradu počela da duva Košava koja nervira svakog ko mora bar jednom da izađe iz kuće.
Košava je jugoistočni vetar koji donosi suvo i hladno vreme. Najčešće duva u periodima jeseni i zime, a njen intenzitet je promenljiv. Ujutro je najjača, sa maksimalnim brzinama koje dostižu 70 km/h, dok tokom dana može da varira od 25 do 40 km/h. Ovaj vetar retko prate padavine, ali je poznat po svojim sposobnostima da stvori orkanske udare.
Zanimljivo je da ime "Košava" potiče iz turskog jezika, od reči "kos" (brz) i "hava" (vetar), što bukvalno znači "brz vetar". Košava je vetar koji se karakteristično pojavljuje u Srbiji, delovima Bugarske i Rumunije, i jedan je od najjačih vetrova u ovom regionu, naročito u Beogradu.
Košava se u narodu često povezuje sa verovanjima o trajanju: tri, sedam, ili čak 21 dan. Iako meteorolozi ne prihvataju u potpunosti ova verovanja, istorija je zabeležila duge Košave. U Beogradu je, na primer, 1953. i 1972. godine Košava trajala po mesec dana, dok je 1951. godine duvala čak 27 dana. Tokom tridesetih godina prošlog veka, Košava je trajala 23 i 24 dana, a najduža zabeležena Košava bila je u januaru 1972. godine sa maksimalnim udarima vetra od čak 137 km/h.
Foto: Unsplash.com
Košava je vetar koji nije za potcenjivanje
Iako je Košava karakteristična za jesen i zimu, mnogi je povezuju sa snažnim vremenskim promenama. Zabeleženi su čak i orkanski udari, poput onih u Beogradu 1972. godine na Zelenom brdu, kada su brzine dostigle čak 137 km/h, a u oktobru 1976. godine udari su dostizali 130 km/h. Ovaj vetar ne samo da menja vreme, već utiče na svakodnevni život, sa mogućnošću stvaranja opasnih situacija na otvorenom.