ChatGPT je postao nezaobilazan alat za milione ljudi širom sveta – dovoljno je da se zada tema i za par sekundi izlazi gotov esej, analiza ili sastav. Mnogi ga vide kao "spas u zadnji čas", posebno studenti - kada pritisnu rokovi a obaveze se nagomilaju.
Međutim, novo istraživanje naučnika sa MIT Media Laba baca sasvim drugačije svetlo na ovu praksu. Redovno oslanjanje na veštačku inteligenciju, upozoravaju stručnjaci, može ozbiljno narušiti sposobnost učenja, razmišljanja i pamćenja – a posledice se već vide na mozgu korisnika.
U okviru studije, tim je pratio moždanu aktivnost 54 studenta tokom više sesija pisanja eseja. Učesnici su, noseći EEG uređaje za merenje moždane aktivnosti, bili raspoređeni u tri grupe – jednu koja je koristila ChatGPT, drugu koja je koristila Gugl,i treću koja nije imala nikakvu spoljašnju pomoć. Tada su bili zamoljeni da napišu esej.
Rezultati su pokazali da su studenti koji su koristili velike jezičke modele (LLM), poput ChatGPT-a, imali slabije pamćenje, smanjenu moždanu aktivnost i manji stepen angažovanja u poređenju sa ostalim grupama.
Iako su "koristi na početku bile očigledne", ta grupa se pokazala lošijom od grupe "samo mozak" na svim nivoima – neuralnom, jezičkom i ocenjivačkom – u periodu od četiri meseca.
Grupa bez pomoći - jača moždana aktivnost
Korisnici Gugla pokazali su "umeren stepen angažovanja", dok je grupa koja nije koristila nikakvu pomoć imala jaču moždanu aktivnost i originalnije ideje u svojim radovima. Takođe, kako je navedeno, ako bi ti studenti kasnije pokušali da koriste ChatGPT, njihova moždana aktivnost bi i dalje rasla. Istraživači pretpostavljaju da je to zato što su se trudili da kombinuju novi alat sa znanjem koje već poseduju.
Za razliku od njih, grupa koja je od početka koristila ChatGPT i dalje je pokazivala manju moždanu aktivnost – čak i kada su kasnije dobili zadatak da esej napišu sami, bez pomoći.
Korisnici veštačke inteligencije su priznavali da su mogli da odgovaraju na pitanja "sa manje prepreka" u poređenju sa onima koji su koristili pretraživače.
"Ta pogodnost imala je kognitivnu cenu, jer je umanjila njihovu spremnost da kritički procene ono što LLM daje kao odgovor ili 'mišljenje' (verovatnosni odgovori zasnovani na treniranim podacima)...Ovo ukazuje na zabrinjavajuću evoluciju efekta 'eho-komore': umesto da nestane, on se prilagodio i sada oblikuje ono što korisnici vide putem algoritamski kreiranog sadržaja", naveli su stručnjaci.
Lošiji su na neuralnom, jezičkom i ocenjivačkom nivou
Kako su dalje dodali, ovom studijom pokazuju ozbiljan problem:
"Moguće je opadanje veštine učenja kod korisnika. Korišćenje LLM-a imalo je merljiv uticaj na učesnike, i iako su koristi bile očigledne na početku, kako smo pokazali tokom četiri meseca, učesnici iz grupe koja je koristila LLM bili su lošiji od svojih vršnjaka iz grupe 'Samo mozak' na svim nivoima: neuralnom, jezičkom i ocenjivačkom", zaključili su oni.
Autor: D.B.