AKTUELNO

Prepoznati kada treba ostati kod kuće zbog prehlade ili temperature je jednostavno. Ali kada je vašoj glavi potreban predah, to često nije tako očigledno.

Dani za mentalno zdravlje pružaju vam prostor da se isključite, napunite baterije i osvežite pre nego što stres preuzme kontrolu.

Ako osećate da „nešto nije kako treba“, ali niste sigurni da li je vreme da zastanete – ovi znakovi mogu vam pomoći da donesete pravu odluku.

1. Lako planete i sve vas nervira

Ako primetite da se često iznervirate i grubo reagujete prema bliskim ljudima, moguće je da ste pod prevelikim pritiskom i da teško kontrolišete emocije. „Kada reagujemo impulsivno, to je često znak da smo u režimu preživljavanja – i tada teško razmišljamo jasno i postupamo onako kako zaista želimo“, objašnjava psihoterapeut Kristin Papa.

Pokušajte da postanete svesni svojih reakcija u trenutku kada se dešavaju. Kratka pauza pre nego što odgovorite daje vašem nervnom sistemu priliku da se smiri – i sprečava dodatni stres.

2. Sitnice vam izgledaju kao katastrofa

Ako vas prosuta kafa ili gužva u saobraćaju izbacuju iz takta više nego što bi trebalo, to može biti znak da ste pregoreli i da vam je pogled na svet iskrivljen. „Ako emocije ne odgovaraju situaciji – znači da su vaši kapaciteti za suočavanje iscrpljeni“, kaže Papa. Vremenom, to može dovesti do sumnje u sebe, pojačane anksioznosti i gubitka samopouzdanja.

Jedan trik koji može pomoći je da ocenite situaciju na skali od 1 do 10 – gde je 10 prava hitnost. To vraća perspektivu i smanjuje intenzitet reakcije.

3. Teško vam je da se skoncentrišete, zaboravljate ili vam je um „zamagljen“

„Magla u glavi“, osećaj odsutnosti ili problemi sa pamćenjem često su znak da je stres preopterećujući za vaš mozak. „Dizocijacija je način da vas um zaštiti kada je previše preplavljen“, kaže Papa. Ako ne možete da se fokusirate, to znači da vam je mozak iscrpljen i ne može da funkcioniše kako treba.

Pokušajte da napišete tri jednostavna zadatka koje treba da obavite, umesto da ih držite u glavi – to će osloboditi deo mentalnog prostora i smanjiti osećaj opterećenosti.

4. Ravnodušni ste prema stvarima koje inače volite

Ako vam omiljene aktivnosti postaju dosadne ili vam ne pružaju radost, to je znak da vam je emotivna energija pri kraju. „Povlačenje iz stvari koje su vam nekada bile važne može da vodi ka burnoutu ili čak depresiji – posebno ako nastavljate da gurate bez odmora“, upozorava psihološkinja dr Aerial Cetnar.

Da biste se ponovo povezali sa sobom, pokušajte da uradite jednu malu stvar u kojoj obično uživate – bez očekivanja da ćete se odmah osećati kao pre.

5. Ili spavate previše, ili ne možete da zaspite

„I preterano spavanje i nesanica su signali da telo pokušava da se izbori sa emocionalnim stresom“, kaže dr Cetnar. San i mentalno zdravlje su duboko povezani – poremećaji spavanja mogu dodatno narušiti raspoloženje, pažnju i fizičko zdravlje.

Rutina pred spavanje može da pomogne: isključite ekrane bar pola sata pre nego što legnete. Umesto toga, čitajte, pišite dnevnik, radite lagane vežbe ili slušajte vođenu meditaciju.

6. Apetit vam se naglo menja – jedete mnogo više ili gotovo ništa

Promene u apetitu su česta reakcija na stres, teskobu ili depresiju – i znak su da vašem organizmu treba podrška. „I prejedanje i gubitak apetita mogu uticati na vašu energiju, imunitet, koncentraciju i raspoloženje“, objašnjava dr Cetnar.

Pokušajte da uvedete makar jedan kvalitetan obrok dnevno. Ako preskačete obede jer „niste gladni“, postavite podsetnik i ipak napravite pauzu kako biste nahranili telo – čak i ako nemate volju.

7. Druženje vam postaje naporno ili stresno

Ako vam čak i najobičniji razgovori deluju kao teret, moguće je da je vaš nervni sistem preopterećen.

„Ako se dugo povlačite iz socijalnih kontakata, možete početi da se osećate izolovano, napeto ili još anksioznije u odnosima“, kaže dr Cetnar.

Zaštitite svoju energiju tako što ćete ograničiti vreme za razgovore – na primer, isključite telefon na par sati. Ako osećate da se previše izolujete, javite se osobi uz koju možete biti opušteni, bez osećaja da morate da se trudite.

Kako da uzmete dan za mentalno zdravlje bez osećaja krivice
U kulturi koja često slavi zauzetost i fizičko zdravlje stavlja ispred psihičkog, nije lako dozvoliti sebi dan odmora bez griže savesti.

„Jedan od načina da to prevaziđemo jeste da mentalni dan posmatramo kao prevenciju“, kaže Papa. „Kada na vreme stanemo, sprečavamo burnout i vraćamo sebi snagu da budemo ono što želimo.“

Drugi koristan savet jeste da taj dan povežete sa sopstvenim vrednostima, tako će vam delovati smisleno i korisno, umesto kao lenčarenje.

Ako uzimate slobodan dan zbog mentalnog zdravlja, postavite jasne granice: recite kada se vraćate na posao, isključite notifikacije i aktivirajte automatski odgovor na mejlove. Kod kuće, obavestite ukućane da niste dostupni osim ako nije nešto hitno.

Šta će za vas biti „dobar“ dan – zavisi od vaših potreba. Nekome je to tišina i odmor, nekome pokret ili vreme sa bliskim osobama. Najvažnije je da sebi pružite prostor za oporavak, bez pritiska da dan mora biti „produktivno iskorišćen“, piše Real Simple.

Autor: Jovana Nerić