AKTUELNO

Tokom rasprave u Bundestagu Ana Ratert, poslanica Alternative za Nemačku (AfD), oštro je kritikovala nemačku međunarodnu politiku prema BiH.

U svom govoru, Ratert je ocenila da BiH ni danas ne funkcioniše kao suverena država i da međunarodni nadzor samo produžava veštački održavanje jednog disfunkcionalnog sistema.

„Učešće Bundesvera u misiji EUFOR Altea održava stanje koje, ako pogledamo trezveno, jasno pokazuje: Bosna i Hercegovina ni tri decenije nakon rata nije suverena država, već konstrukcija podržana izvana – politički podeljena, institucionalno blokirana i bez održive unutrašnje legitimnosti“, rekla je Ratert.

Posebnu pažnju posvetila je visokom predstavniku Kristijanu Šmitu:

Foto: Tanjug AP/Michael Sohn

„Jedan od ključnih stubova takvog sistema jeste funkcija visokog predstavnika, koju trenutno obavlja nemački političar koji nikada nije izabran od strane građana BiH, ali raspolaže širokim ovlašćenjima. On može nametati zakone, smenjivati izabrane zvaničnike i poništavati demokratske odluke.“

Ratert je podsetila da je Šmit bivši ministar poljoprivrede iz CSU-a.

„To što upravo bivši ministar poljoprivrede iz CSU-a, Kristijan Šmitt, danas deluje kao vrhovni upravitelj jedne strane države, pokazuje koliko je postalo uobičajeno da se međunarodna moć primenjuje bez demokratskog legitimiteta – ali očigledno uz podršku međunarodne zajednice“, kazala je Ratert.

Dalje navodi da u Bosni i Hercegovini više ne postoji istinski legitimitet vlasti.

„Gospodin Schmidt upravlja državom čiji se narodi još mogu držati zajedno jedino uz spoljašnji pritisak i finansijsku zavisnost – i čak ni to više ne funkcioniše. Srpska strana mu otkazuje saradnju. Bošnjačka ga strana dočekuje s otvorenim prezirom. Od autoriteta ili uloge posrednika nema ni traga“, naglasila je ona.

Komentarišući kako se Šmit percipira u BiH, Ratert kaže:

„Tako, na primer, bošnjački komentator Sead Numanović naziva ga ‘najgorim visokim predstavnikom svih vremena’, dok mu je zbog osebujnog javnog nastupa dodeljen nadimak ‘Mr. Bin’.“

Takođe je podsetila:

„Godine 2023. predsednik Republike Srpske Milorad Dodik, zapretio je da će Šmita uhapsiti ako kroči na teritoriju Republoke Srpske“.

Za Ratert, to nije samo politički sukob, već znak ozbiljne legitimacione krize.

„Saglasnost u odbacivanju Kristijana Šmita jedina je stvar koja još ujedinjuje narode BiH – i upravo to razotkriva duboku krizu legitimiteta“, rekla je Ratert, a govoreći o unutrašnjim podelama u BiH, ona ističe:

„Narodi u BiH – Hrvati, Srbi i Bošnjaci – nisu podeljeni samo po jeziku i veri, već i po ustavima, društvenim realnostima i pogledima na budućnost.“

Ocenila je da Dejtonski sporazum nije stvorio održiv politički okvir.

„Dejtonski sporazum zaustavio je rat, ali nije stvorio funkcionalnu i održivu državu. Danas gledamo višenacionalnu strukturu koja nije sposobna za delovanje.“

„Bilo da se radi o izbornoj reformi, budžetu ili spoljnoj politici – vlada potpuna blokada“, upozorila je Ratert.

Ratert je istakla i problem masovnog iseljavanja:

„A dok mi ovde raspravljamo o novom vojnom mandatu, mladi ljudi, koji su izgubili nadu, masovno napuštaju zemlju. Dugotrajna strana uprava ne stvara stabilnost, a mir se ne može nametnuti stalnim rotacijama vojnika.“

Ukazala je na primer raspada Čehoslovačke:

„U bivšoj Čehoslovačkoj raspad jednog nestabilnog višenacionalnog sistema u manje, funkcionalne jedinice prošao je mirno – i to više ne sme biti tabu ni za Balkan.“

Na kraju, jasno je izložila stav AfD-a:

„Za nas iz AfD-a jedno je uvek jasno: najviše načelo svake spoljne politike mora biti pravo naroda na samoopredeljenje. Ko ozbiljno shvata demokratiju, mora imati poverenje u narode – da mogu živeti u skladu sa svojim identitetom, sami se organizovati i delovati suvereno.“

Zato je poručila:

„Zato kažemo: ne produženju učešća Bundeswehra u misiji EUFOR Althea – i da suverenoj nemačkoj spoljnoj politici koja: – štiti sopstvene interese, – ne upravlja tuđim mirom, već ga omogućava, – i ima poverenje u druge narode da mogu postati slobodni.“

Završila je porukom:

„Jer, poštovane kolege, onaj ko zna kada treba pustiti kontrolu nad procesima slobode – taj otvara prostor za istinsku stabilnost. Ne samo u inostranstvu – već i kod kuće.“