Vlast i opozicija, posle tragedije u Gracu, zajedno žale, dok je u Srbiji, nažalost, sve drugačije.
Austrija, dva dana nakon masakra u Gracu, gde je Artur A. (21) u bivšoj školi ubio 10 osoba (devet đaka i nastavnika), pa sebe, i još 12 teško ranio, nema je od šoka i bola. Građani u suzama pale sveće i ostavljaju cveće za žrtve. Nikom na pamet palo nije, pa ni tamošnjoj opoziciji, da izlazi na ulice i pravi haos da bi zloupotrebom tragedije zatražio nasilnu smenu vlasti i dočepao se fotelja. Nema tamo simbola krvavih šaka.
Tragedija je potresla ne samo Austriju već čitavu Evropu, a Srbiju dodatno podsetila na nezaceljene rane i slučajeve od pre dve godine - masovno ubistvo u beogradskoj OŠ "Vladislav Ribnikar", gde je monstrum Kosta Kecmanović ubio 10 osoba, a potom i masakr u Duboni. Pa i tragediju izazvanu padom nadstrešnice na železničkoj stanici u Novom Sadu. I predsednik Aleksandar Vučić je u telegramu saučešća naveo da Srbija oseća bol Austrijanaca jer je i sama doživela tragedije na koje su sećanja još sveža, a ožiljci duboko utisnuti u srca svih nas.
U Austriji, međutim, nema blokadera-foteljaša i protesta zbog austrijske vlade koja je "stvorila ambijent za takvo nasilje u zemlji", kako je to u Srbiji, niti nekog austrijskog Vučića koji bi bio kriv za sve, pa i tu nesreću. Nema tamo političkih lešinara koji će ispolitizovati svaku bol i tragediju zloupotrebiti za političko razračunavanje s neistinomišljenicima. Niko ne viče: "Ruke su vam krvave" niti je optužio državu i vlast za ta ubistva, niko nije tražio ostavku bilo kog ministra, ni prosvete ni policije, nema protesta "Austrija protiv nasilja", politički aktivisti nisu blokirali zemlju...
Foto: Tanjug AP/Heinz-Peter Bader
Austrijanci su taj tragični događaj, koji je potpuno jednak sa slučajem "Ribnikar", doživeli i tretiraju kao nacionalnu tragediju bez stranačkih konotacija i mimo svake političke zloupotrebe, ističe za Srpski telegraf politički filozof Dragoljub Kojčić. Upravo suprotno se, ističe, u zadnje dve godine događalo kod nas, kada su se nacionalne tragedije zloupotrebljavale u političke svrhe:
- Ovdašnja opozicija nikada nije imala bilo kakvu konstruktivnu viziju boljitka za Srbiju i njene građane, ali je zato u dosluhu sa svojim političkim i finansijskim sponzorima iz inostranstva bila spremna da na način kako to čine hijene koristi tragediju za sopstveni politički profit. Za one kojima nije bilo jasno da ovdašnjoj opoziciji ne figurira dobro Srbije kao politički cilj, austrijski slučaj treba da bude etički i didaktički primer kako se jedan narod i jedna politička zajednica odnose prema zajedničkoj nesreći.
PUTOKAZ
Upravo bi to zajedništvo u nesreći, ili u sreći, trebalo, kako navodi Kojčić, da bude vezivno političko, demokratsko i nacionalno tkivo svakome, bez obzira na to da li se bavi javnim poslovima ili je u privatnosti solidaran sa svojim narodom. I ne samo to, Srbi su, dodaje, solidarni i s narodom Austrije u ovim teškim trenucima, kao i sa svim drugim ljudima širom planete kada im se dogode tragedije:
- Samo je naša opozicija pokazala nečovečnu, antisocijalnu i antipolitičku subjektivnost u onome što se događa van svakog političkog konteksta od "Ribnikara", Dubone do Novog Sada. Na kraju, austrijsko komemorisanje ubijene dece sigurno neće izgledati kao vašarsko uz đuskanje, pijančenje i pečenje naše opozicije.
Foto: Tanjug AP/Heinz-Peter Bader
Karanović: Tamo nema obojene revolucije
Ognjen Karanović iz Centra za društvenu stabilnost ukazuje da u Austriji, za razliku od Srbije, nema obojene revolucije, te očigledno ne postoje uspavane ćelije unutar državnih sistema, oslonjene na podršku od interesa velikih sila, koje bi onda trebalo aktivirati za potrebe rušenja države kada se dogode ovakvi zločini ili tragedije.
- Austrija nije meta rušenja koje uz pomoć domaćih satrapa vode neki geopolitički centri moći u svetu. Srbija je ta meta, zbog svoje suverenističke pozicije, doktrine i politike - kaže za Srpski telegraf Karanović.
Božić: Nepoštovanje žrtava zarad pohlepe
Sandra Božić, potpredsednica Pokrajinske vlade i članica Predsedništva SNS, tvrdi da je opozicija na najgrublji način zloupotrebila svaku tragediju, koristeći je za političke svrhe, a u nedostatku tragedija oni ih izmišljaju i prizivaju.
- Verujem da bi tamošnja javnost bila zgrožena da postoje političke poruke i pozivi kakve smo viđali nakon majske tragedije, kao i opozicionog delovanja samo dva dana nakon tragedije u Novom Sadu. Upozoravali smo građane Srbije da se iza takvih aktivnosti krije njihova želja za vlašću i namera da preko tragedija dođu do fotelja. Nema većeg nepoštovanja porodica žrtava od onoga što smo slušali i gledali od opozicije, što pokazuje njihovu bezosećajnost i pohlepu - ocenjuje ona za Srpski telegraf.
Tragedije, zaključuje, ne smeju da budu predmet dnevnopolitičkih razmirica, dok je užasno da pojedine opozicione stranke tragedijama zamenjuju svoje političke planove i programe.
Foto: Tanjug AP/Heinz-Peter Bader
Ljuban Karan, potpukovnik KOS u penziji, objašnjava za naš list da su u nedostatku pravog povoda za proteste, koji su bili i još su sastavni deo dobro planirane obojene revolucije i nasilnog svrgavanja vlasti, u te političke svrhe zloupotrebljavane i tragedije i nesreće koje su zadesile srpski narod:
- A to se nigde u svetu ne radi. Za razliku od naših opozicionara, koji žele silom na vlast po svaku cenu, makar to bilo zloupotrebom tragedije, građanskim ratom, a prihvatiće pomoć i saradnju najvećih mrzitelja Srba, niko nacionalne tragedije ne zloupotrebljava za politički ćar. Pa ni Austrijanci ovu nesreću u Gracu, tamo niko ne pominje nekakve krvave šake. Kako su to činili u Srbiji od "Ribnikara", Dubone do Novog Sada. Ali razotkrivaju se njihove namere i prljave metode. Ako je iko sumnjao, nema više kome nije jasno da je njima cilj bio samo rušenje države.
Autor: A.A.